STAROSLOVENSKA TRZNA/TRIZNA I NJENI TRAGOVI U TOPONOMASTICI, NADGROBNIM SPOMENICIMA, OBIČAJIMA I VJEROVANJIMA DANAS
ДОИ:
https://doi.org/10.58301/BM16451-263lКлучни зборови:
Trzna/trizna, posmrtni običaji, slovenska tradicijaАпстракт
Cilj ovog rada je da se predstavi jedan poprilično zaboravljeni, ali itekako danas još uvijek prisutni običaj staroslavenske/staroruske trzne/trizne. Ako bi pokušali definisati triznu i ono što je ona predstavljala za slavensku tradiciju onda bi mogli reći da se radi o jednom vrlo specifičnom običaju o kojem nažalost nemamo dovoljno materijalnih i pisanih izvora da bi u potpunosti mogli napravit rekonstrukciju tog običaja. Jedno je sigurno, trizna je gozba, posmrtna dača, predstava za dušu umrlog, skup igara, kola, mjesto za okupljanje, sastanke i proslave. O religiji i običajima Južnih Slavena jako malo se zna. Sve što je ostalo zabilježeno je iz VI stoljeća kod bizantijskog historičara Prokopija. Ovaj rad ima za cilj da se koliko god je to moguće na osnovu pisanih, materijalnih ostataka kao i usmene tradicije i vjerovanja, predstavi staroslavenska trizna i njeni elementi. Svakako će biti potrebno i zanimljivo spomenuti neke od ostataka ovog običaja u današnjoj tradiciji i u toponomastici. O ovom običaju u savremeneoj literaturi nije posvećeno dovoljno prostora, što ne umanjuje značaj i vjerodostojnost spomenutog običaja. Prema tome ovaj rad bi mogao u određenoj mjeri doprinijeti daljem proučavanju i istraživanju na ovu i sličnu temu.
Преземања
Објавено
Како да се цитира
Издание
Секција
Дозвола
Авторско право(c) 2016 ЈНУ Институт за старословенска култура -Прилеп

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.